Valovi
Kada
kraj opruge pomičemo lijevo-desno, njezine se čestice gibaju oko ravnotežnog
poloaja, odnosno titraju. Titranje se prenosi dalje oprugom i tako nastaje val.
Transverzalni val – val u kojemu
čestice sredstva titraju okomito na smjer rasprostiranja vala. Primjer su
valovi na moru, čestice vode titraju gore dole, dok se val rasprostire od
otvorenog mora prema kopnu.
Longitudialni val – čestice titraju
uzduž tj. u smjeru rasprostiranja vala. Najbolji primjer je na sljedecoj slici.
Valovi
prenose energiju sa jednom mjesta na drugo. Uzmimo za primjer kadu punu vode u
kojoj pluta čep na jednoj strani, ako mi na drugoj strani kade napravimo val
(prenesemo energiju na vodu) taj će val pokrenuti čep na drugoj strani kade.
Isto se dešava i na moru gdje valovi ljuljaju brodove, odronjavaju obalu i sl.
Potresi koji ruše kuće i zgrade su isto valovi koju su prenjeli neku energiju.
Većina valova za rasprostiranje treba neko sredstvo (vodu, zrak, zemlju…), no radiovalovi i svijetlost za širenje netreba nikakvo sredstvo.
Valna duljina je: - kod
transverzalnog – od jednog brijega do drugog, brijeg je najviša točka koju val
dostiže.
- kod longitudinalnog –
od jednog zgušnjenja do drugog
Valna
duljina se označava grčkim malim slovom lambda - λ
Kružni val ima brijeg u
obliku kružnoga vijenca (sl. a), a brijeg ravnoga vala je pruga (sl. b). To su valne fronte.
Nacrtamo li okomicu na valne
fronte, dobijemo valnu zraku koja
pokazuje smijer rasprostiranja vala.
Frekvencija – postavimo li
pluteni čep na valovitu površinu mora možemo izbrojati koliko se puta čep došao
na najvišu točku. Broj brijegova u jednoj sekundi je frekvencija koju
izražavamo jedinicom Hertz (Hz)
Frekvenciju
računamo po formuli: f=n/t
f-frekvencija
n-broj brijegova
t-vrijeme u sekundama
Brzina vala – je brzina
kojom se val širi. Na slici pokraj zastavise u jednoj sekundi prođu 4 vala. Ako
je duljina svakog vala 2 metra, to znači da svake sekunde val prijeđe 8 metara.
Formula: brzina = frekvencija x valna
duljina tj. v=f λ
