Građa atoma

Građa atoma

Atom je osnovna gradivna jedinica svakog tijela. Znači sve se sastoji od različitih vrsta atoma, od metala preko živih bića do vode i zraka. Postoji li negdje gdje nema atoma? Jedino vakum. Znači u prirodnim uvjetima na Zemlji svugdje ima atoma!

Atom je najlakše predočiti kao Sunčani sustav.

Atom se pak sastoji od dva osnovna „dijela“ : jezgra (koju zamišljamo kao Sunce) i elektronski omotač (njega predočujemo kao planete koji se vrte oko Sunca). U jezgri se nalaze protoni i neutroni, dok se u elektronskom omotaču nalaze elektroni.

Čestice: - protoni su pozitivno nabijene čestice. Svaki proton je jedan +. Označavamo ga p⁺.

-           -   neutroni su neutralne čestice. označavamo ga s n⁰.

-           -   elektroni su negativno nabijene čestice. Svaki eletron je jedan -. Označavamo ga e^-.

Atom je prema van neutralno nabijen što znači da ima isti broj elektrona i protona.

Svaki atom ima dva broja koja ga označavaju:

1.                 Relativna atomski masa – označava se s „A“ to je prosječna težina atoma. Težinu čini zbroj protona i neutrona, elektroni su zanemarivo laki. Uglavnom ima decimale jer u istoj vrsti atoma postoje odstupanja u broju neutrona pa se uzima prosječna težina.

2.                Atomski broj ili protonksi broj – označava se s „Z“. Ujedno označava broj i protona i elektrona jer elektrona ima isti broj kao i protona. Uvijek je cijeli broj.

Valentnost atoma je svojstvo nekog atoma da se spaja s određenim brojem drugih atoma. Ako je atom jednovalentan onda se može spojiti samo s jednim atomom.

Elektronksi omotač ima ima svoje orbitale koje se popunjavaju određenim redoslijedom. Ima sveukupno 7 orbitala (K, L, M, N, O, P, Q,). One su bitne jer zadnja popunjava (odnosno polupopunjena orbitala) određuje valentnost atoma.

PES

(periodni sustav elemenata)

Vrlo složen i dobro osmišljen sustav u kojem se nalaze kemijski elementi. Sada ću objasniti samo najosnovnije. Njime se valja pozabaviti više u posebnom tekstu samo o njemu.

Sastoji se od 7 perioda i 18 grupa. Periode su kao što vidite vodoravne, a grupe vertikalne. Slova označavaju kemijski element – prvo slovo je veliko drugo malo, gore lijevo iznad slova se nalazi atomski broj, dok gore desno piše relativna atomska masa.

Ovo je najjednostavniji PES. PES može biti puno složeniji s obzirom kome je namjenjen. Na PES mogu se nalaziti jos mnogi podaci, npr: godina otkrića, vrelište, talište, elektronska konfiguracija, oksidacijski brojevi, baznost, kiselost itd.

Kemijski elementi su poredani po atomskom broju kao sto možete vidjeti, on raste s lijeva na desno. Grupirani su metali, nemetali, plinovi, plemeniti plinovi…

Više o PES u zasebnom tekstu.

Električni naboj

Električni naboj

Trljanjem plastike i stakla tijela se elektriziraju. Dogovoreno je da naboj na koji se trljanjem pojavljuje na plastici negativan (-), a na staklu pozitivan (+). Pozitivan (+) i negativan (-) naboj se privlače, dok se dva pozitivna (+) ili dva negativna (-) odbijaju pa pravilo glasi:  Raznoimeni naboji se privlače dok se istoimeni naboji odbijaju. Međudjelovanje naboja nazivamo električnom silom. Dva tijela prije trljanja su električni neutralni, tj. imaju isti iznos pozitivnog i negativnog naboja. Pojava naboja trljanjem pokazuje da električni naboj postoji posvuda unutar tijela. Trljanjem dvaju tijela negativan naboj s jednog prelazi na drugo pa to tijelo ima manjak negativnog naboja sto znači da je ono sada pozitivno dok tijelo na koje je prešao negativni naboj zbog viška negativnog naboja ima negativan naboj. Logično pitanje je: Šta to točno „prelati“? Kako nešta što nosi negativan naboj s jednog tijela može preči na drugo tijelo?! Ništa fizički ne prelazi. Svi vjerojatno znate osnovnu građu atoma, znači jezgra u kojoj su neutroni (koji su neutralni) i protoni (koji su pozitivno nabijene čestice), oko jezgre se vrte elektroni koji su ti negativni naboji. Kada se dva tijela trljaju ti elektroni se počinju brže vrtiti odnosno na drugom tijelu sporije pa tako dolazi do neravnoteže i do električnog naboja pri kojem se pozitivno i negativno tijelo privlače. Nakon nekog vremena elektroni se vraćaju u normalno stanje i električni naboj nestaje i oba tijela postaju opet neutralna.

Strujni krug - osnove

Osnovni dijelovi strujnog kruga: IZVOR, VODIČI I TROŠILO.

Mjerenje struje i napona:

Mjerenje jakosti struje vršimo pomoću ampermetra koji spajamo serijski. Idealni ampermetar nema odpora (takav ampermetar nepostoji).

Mjerenje napona vršimo pomoću voltmetra koji spajamo paralelno. Idealni voltmetar bi imao „beskonačni“ odpor (takav voltmetar nepostoji).

Vrste spoja trošila (izvora):

Paralelni spoj trošila: sva trošila su spojena paralelno sa izvorom. Na svim trošilima je jednak napon kao i na izvoru (U_I = U₁ = U₂), ali se struja dijeli sto znaci da ce struja na glavnom vodu iznositi koliko iznosi na svim granama zajedno (I_G = I₁ + I₂)

Serijski spoj trošila: sva trošila su spojena jedno za drugim. Na svim trošilima ZAJEDNO je jednak napon kao i na izvoru (U_I = U₁ + U₂), struja je jednaka na svim točkama u strujnom krugu (I₁ = I₂ = I₃). Pri serijskom spoju trošila sva trošila moraju raditi, jer ako jedno trošilo pregori cijeli strujni krug će se prekinuti.

Osnovne i izvedene fizičke veličine i mjerne jedinice

FIZIČKA VELIČINA	ZNAK VELIČINE	OSNOVNA MJERNA JEDINICA	ZNAK MJERNE JEDINICE
duljina	l   (malo L)	metar	m
površina	A	kvadratni metar	m2
obujam	V	kubni metar	m3
masa	m	kilogram	kg
gustoća	ρ	kilogram po kubnom metru	kg/m3
sila	F	njutn	N
težina	G	njutn	N
tlak	P	paskal	Pa
energija	E	džul	J
rad	W	džul	J
snaga	P	vat	W
temperatura (Celzijeva)	t	celzijev stupanj	oC
temperatura (apsolutna)	T	kelvin	K
toplina	Q	džul	J
vrijeme	t	sekunda	s